Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

A te Fakapilipili Atu ki te Atua ne Aoga Malosi ki a Au

A te Fakapilipili Atu ki te Atua ne Aoga Malosi ki a Au

I TE taimi ko iva ei oku tausaga, mea loa ko se toe fanaka au o loa. A te mea tenā ne tupu i se 34 tausaga ko ‵teka i Côte d’Ivoire, ke oko mai foki loa ki aso nei, koi tolu futu (1 m) eiloa toku loa. I te taimi ko iloa ‵lei ne au te tulaga o oku, ne fakamalosi mai oku mātua ke galue malosi au ko te mea ke mo a e mafaufau faeloa au ki oku tuputupuga. Ne fakatu ne au se taipola fuagalakau i mua o te motou fale kae tausi faeloa te koga tenā ke ‵ma. Ona ko te mea tenā, ne tokouke eiloa a tino ne solo mai o ‵togi olotou fuagalakau.

E tonu, ne seki mafai ne toku galue malosi o ‵fuli a mea katoa. Koi tumau eiloa toku toetoe, kae ne tai faigata eiloa ke fai ne au a nisi galuega faigofie i te olaga, e pelā mo te taumafai ke ‵tale au ki te taipola o te sitoa. Ne foliga mai me i mea katoa ne fakatoka eiloa mō tino kolā e ‵loa fakafia atu i a au. Ko oko loa i te ‵mafa o toku mafaufau, kae ne mafuli te mea tenā i te taimi ko 14 ei oku tausaga.

I te aso e tasi, ne au‵mai a fafine Molimau e tokolua o ‵togi fuagalakau, kae ne kamata o suke‵suke mo au ki te Tusi Tapu. Fakamuli loa, ne fatoa iloa aka ne au me ne tāua ‵ki ke iloa ‵lei a Ieova pelā foki mo tena fuafuaga i lō toku tulaga faka-te-foitino. Ne fai i ei ke ‵lei toku loto. Ne gali ‵ki ki a au a te tusi siki ko te Salamo 73:28. E fai mai te vaega muamua o te fuaiupu tenā, penei: “Se mea tafasili i te gali te pili ki te Atua.”

Ne olo fakavave atu te motou kāiga ki Burkina Faso, kae ne ‵fuli katoatoa eiloa i ei a toku olaga. I te motou koga muamua ko Côte d’Ivoire, ne masani eiloa au mo tino kolā e solo mai ki taku taipola fuagalakau. Kae i te motou koga fou tenei, ne fai au pelā me se tino tai ‵kese i te kilokiloga a te tokoukega o tino. Ne tio au ne tino. Ne seki manako eiloa au o fakasae ki tua mo te fale mō se fia vaiaso. Kae ne masaua aka ne au me ko oko eiloa i te ‵lei ke fakapilipili atu au ki a Ieova. Ne tusi atu au ki te ofisa lagolago o Molimau a Ieova kae ne āsi mai eiloa se tino tonu ki a au—ko Nani, se misionale telā e isi sena scooter.

A omotou auala e ‵mole, kae kafai ko ‵to a vaiua, ko pelapelā i ei. Ne siga faeloa a Nani fakafia taimi māfai ko vau o fai taku akoga, kae ne seki mataku eiloa tou fafine. Oti aka, ne ofo mai a ia ke ave ne ia au ki fakatasiga. Ne fatoā iloa ne au me i te faiga tenei ne fakauiga loa me ka fano keatea au mai te fale kae kufaki malie i te mata kilo‵kilo mai o tino ki a au. E se gata i ei, ko oko loa te faigata ke sopo mai tua o te pasikaiti telā e tai faigata foki te fakatele. E ui i ei, ne talia ne au, me ne masaua faeloa ne au a te vaega fakaoti o te tusi siki telā e gali ki au, telā e fai mai penei: “E maua toku puipuiga i te Aliki Maluga.”

I nisi taimi, e ‵siga sale māua mo Nani ki koga pelapelā, kae ne seki taofi aka ne te mea tenā a te olo atu o māua ki fakatasiga. Ko oko eiloa te ‵kese o tino i te Kingdom Hall kolā ne fakamisi‵kata mai mo te a‵lofa i lō a tino mata kilo‵kilo i te koga e nofo i ei au! I se iva masina mai tua ifo, ne papatiso i ei au.

“Ko folafola atu ne au a mea katoa ne fai ne ia” ko pati i te vaega fakaoti o te tusi siki telā e gali ki a au. E iloa ne au me ka fai eiloa te galuega talai e pelā me se tofotofoga lasi ki a au. Koi masaua eiloa ne au te taimi muamua ne fano ei au i te galuega talai mai fale ki fale. Ne mata kilo‵kilo mai eiloa a tama‵liki mo tino ma‵tua ki a au, ne tau‵tali mai i a au, kae ‵kopi foki ne latou te auala ne sasale ei au. Ne fakalogo‵mae mai te mea tenā, kae ne masaua faeloa ne au me e ‵tau o maua ne latou te Palataiso e pelā eiloa mo te mea e manako malosi au ki ei; tela la, ne fa‵ki faeloa ne au te mea tenā.

Ke fakafaigofie a mea, ne ‵togi ne au se pasika tā ki vae. Ne usu au ne toku ‵pea māfai ko olo aka māua ki luga i mauga kae kafai ko olo ifo ki lalo, ko sopo ei a ia ki luga i te pasika. A te galuega talai telā ne faigata ki a au i te taimi muamua, ko fai nei pelā me ko te auala fua e maua i ei ne au te fiafia lasi, tela la i te 1998, ne fai ei au pelā me se paenia tumau.

Ne fai ne au a a‵koga faka-te-Tusi Tapu e uke, kae ko oti katoa ne papatiso a te tokofa konā. E se gata i ei, ne talia ne se tokotasi o oku taina ‵tonu a te munatonu! A te fakalogologo ki tala e uiga ki te auala ne ga‵solo ki mua a nisi tino ne fakamalosi mai faeloa ki a au maise loa māfai ko manakogina ne au. I te aso e tasi ne pokotia ei au ne te masaki ko te malaria, ne maua ne au se tusi mai Côte d’Ivoire. Ne kamata ne au se akoga faka-te-Tusi Tapu mo se tamaliki e akoga i te iunivesiti e tasi i Burkina Faso kae ne tuku ne au ki se taina e tokotasi i konā. Ne fanatu eiloa fakamuli a te tamaliki akoga tenā ki Côte d’Ivoire. Ko oko eiloa i toku fiafia i te taimi ne iloa ei ne au me ko oti ne fai a tou tagata e pelā me se tino talai seki papatiso!

Ne mafai pefea o tausi atu au ki oku manakoga faka-te-foitino? Ne ofo mai ne se fakapotopotoga telā e fesoasoani ki tino se katoatoa ‵lei ke akoako a ia ki te suisui. Ne lavea ne se faiakoga a te auala ne fai ei aku galuega kae ne fai mai tou fafine, penei: “E ‵tau o akoako ne matou a koe ki te faiga o sōpu.” Ne fakaakoako eiloa ne latou au. Ne faite ne au a sōpu tagatu mo sopu kou‵kou. Ne ‵gali ki tino a aku sōpu kae ne fakasalalau atu ne latou ki nisi tino. E fanatu eiloa au o tufatufa atu aku sōpu i taku scooter vaetolu.

Se mea fakafanoanoa i te 2004, me ne fai ne toku masaki ki toku ivi tua ke taofi aka ei taku galuega pelā me se paenia. Kae tiga eiloa te feitu tenā, koi mafai eiloa ne au o kau atu ki te galuega talai.

E fai mai a tino me ne lauiloa eiloa au ona ko taku fakamisikata. E isi faeloa se pogai ke fiafia au me se mea tafasili i te ‵lei ke fakapilipili atu ki te Atua.—Ne fakamatala mai ne Sarah Maiga.