Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Se a te tulaga o te ofisa pule o te kautau Loma?

Se ata o te ofisa pule ko Marcus Favonius Facilis

E uke a taimi ne fakasino atu ki te ofisa pule o te kautau Loma i te Tusi Tapu Kelisiano faka-Eleni. Ne maua ne te ofisa o kautau telā ne takitaki ne ia te tamatega o Iesu a te tulaga tenā, e penā foki a Konelio, te tino muamua mai fenua fakaa‵tea telā ne ‵fuli ki te Lotu Kelisiano. A te ofisa telā ne takitaki ne ia a te ‵kiniga o Paulo mo Iulio, telā ne avatu ne ia a Paulo ki Loma, ne ofisa pule o te kautau.—Maleko 15:39; Galuega 10:1; 22:25; 27:1.

E masani o fakatonutonu sāle ne te ofisa pule se potukau o te kautau, telā e mafai o aofia i ei a sotia e 50 ki te 100. E aofia i ana tiute ko te fakamasaniga mo te akoakoga o ana tāgata, te iloiloga olotou gatu mo meatau, kae fakatonutonu atu foki i taimi kolā ko ‵tau ei o ga‵sue fakavave latou.

A te tulaga o te ofisa pule ko te ‵toe tulaga maluga eiloa telā e mafai o taumafai ki ei se sotia. A tino kolā e maua ne latou a te tulaga tenei, ko sotia apo kolā e ‵tau o fai pelā me ne takitaki ‵lei. A te fakatonutonuga mo te fakateletelega faka‵lei o te kautau malosi a Loma ne faka‵na eiloa ki a latou. E ‵tusa mo se tusi e tasi, a ofisa pule “ko toe tāgata apo eiloa kae ata‵mai i te kautau kātoa.”

E ‵kese pefea a kilo i taimi o te Tusi Tapu mo aso nei?

Se kilo mua a te kau Aikupito

E ‵kese mai kilo e faite ki kilasi i aso nei, a kilo i taimi o te Tusi Tapu e masani o faite sāle mai fiti kolā ne pōlisi faka‵lei—e fakaaoga sāle ki ei se palasi, kae e mafai foki o fakaaoga te ‵kopa, siliva, mo te aulo. A te taimi ne taku muamua mai ei a kilo i te Tusi Tapu ko te taimi telā ne faite i ei te faleie tapu, ko te koga tapuaki muamua o te kau Isalaelu. Ne tuku fakameaalofa atu ne fāfine a kilo mō te faitega o te pesini palasi mo tena tulaga palasi ‵malu. (Esoto 38:8) E mautinoa eiloa me e ‵tau o fai a kilo ke liu suavai ko te mea ke fakaaoga mō te pogai tenā.

Ne maua ne tino suke‵suke ki mea mua a kilo fakatasi mo mea fakagali‵gali mo nisi mea kolā e fakaaoga sāle ne fafine, i loto mo koga i tafa o Isalaelu. E masani sāle o puku‵puku a kilo konā, mo tena kau telā e faite fakagaligali ki lakau, fiti, io me ko sau o elefane, telā e o foliga mai pelā me se foitino o te fafine. A kilo kolā e se pōlisi faka‵lei e se fakagaligali faka‵lei sāle.

A te ata o te tino e lavea atu i kilo mua e se tāitāi eiloa o ‵pau mo te mea e mafai o lavea atu i te kilasi o kilo i aso nei. Kāti tenei te mea ne fakasino atu ki ei a te apositolo ko Paulo i te taimi ne fai mai a ia: “Nei la koi ‵nefu te ‵tou ‵kilo e pelā me e ‵kilo atu tatou ki se kilo telā e se maina ‵lei.”1 Kolinito 13:12.