Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

CA TEMA NI ZEEDA LU CA PRIMÉ YAZA | XIMODO RUUYAʼ DIOS CUBAʼ BINNI GUEZA

Ximodo ruuyaʼ Dios cubaʼ binni gueza

Ximodo ruuyaʼ Dios cubaʼ binni gueza

Naoko, gunaa ni bizéʼtenu lu tema gudídinu ca, cusiénebe ximodo bisaanabe viciu de cúbabe gueza, laabe guniʼbe: «Gunda bichaaʼ ra binebiaʼyaʼ ximodo Dios ne ximodo ribézabe guibani binni». Guiráʼ ni biziidibe ca zeeda cani lu Biblia. Nécapeʼ libru riʼ qué ruzeeteʼ ni diidxaʼ gueza la? ruluiʼni laanu ximodo ruuyaʼ Dios cubaʼ binni gueza. * Guiráʼ ni biziidiʼ gunaa riʼ laaca huayacanécani stale binni gusaana viciu riʼ ne xcaadxi cadi lica guzulú gúnicaʼ ni (2 Timoteo 3:16, 17). Guidúʼyanu chonna cosa ni nabé runiná binni ora cubaʼ gueza ne xi riníʼ Biblia de laacani.

TI VICIU NGA CUBAʼ BINNI GUEZA

Gueza ca nápani nicotina, tobi de ca cosa ni zanda gucaa binni chuʼ gana o gucaani laacaʼ gaca deprimircaʼ. Nga runi, ora maʼ guduʼbaʼ binni ni jma rucaani laa guiaba lu viciu riʼ. Ora riguʼbaʼ binni gueza, nagueendaca rindá nicotina riʼ ndaaniʼ ique ne stale biaje rácani zacá. Cada biaje cubaʼ binni guʼxhuʼ stiʼ gueza caguʼbaʼ ti dosis, nga runi, ti binni ni cubaʼ ti caja gueza guiráʼ dxi la? caguʼbaʼ biaʼ 200 dosis de nicotina, jma stale dosis que stiʼ intiica droga. Cumu qué rusaanacabe de cúbacabe ni la? reeda gaca nicotina riʼ ti cosa ni nabé rinabaʼ xcuérpucabe laacabe. Ora maʼ napa binni viciu de cubaʼ gueza, riguiʼbaʼ ti ansia laa guiráʼ biaje guinabaʼ xcuerpu ni laa ne qué gápani.

«Ma ni na ngue, nga guni tu.» (Romanos 6:16)

Ñee zanda guzúʼbanu stiidxaʼ Dios pa nápanu viciu de cúbanu gueza la?

Biblia rudii conseju riʼ laanu ti gánnanu ximodo ruuyaʼ Dios viciu riʼ: «Pa laape tu udii tu laatu stobi para guni tu ni na la? óraque ma ni na ngue, nga guni tu» (Romanos 6:16). Ora ricá ique binni puru si cubaʼ gueza ne guni ni caníʼ ique ca la? reeda gaca esclavu stiʼ viciu feu riʼ. Peru Dios, ni láʼ Jiobá, racalaʼdxiʼ guilanu de guiráʼ yuubaʼ rapa binni pur ca viciu ca, ne guiráʼ ni runi dxabaʼ xcuérpunu. Ne laaca racaláʼdxibe guilanu de ca cosa ni runi dxabaʼ espíritu stinu, ca cosa ni riuuláʼdxinu ne modo laanu (Salmo 83:18; 2 Corintios 7:1). Ti binni ni riziidiʼ gannaxhii Dios ne guni respetar laabe la? rudii cuenta naquiiñeʼ gudii laabe ni jma galán napa ne nanna qué zanda diʼ gudiini laabe pa napa ti viciu ni ruuti binni. Nga racané binni gucueeza laa ti cadi guibiguetaʼ guiaba lu viciu de cubaʼ gueza sti biaje.

Olaf, ti hombre ni nabeza Alemania, bizulube gudúʼbabe gueza dxi nápabe 12 iza, ne dieciséis iza gúpabe viciu riʼ. Primeru guníʼ íquebe gastiʼ naca pa cúbabe ti gueza si. Peru ra gudiʼdiʼ iza maʼ gúcani ti viciu para laabe ne maʼ qué ñanda nucueezabe ni. Laabe guniʼbe: «Ti dxi biaanaʼ sin ti gueza, ngue runi gudxiʼbaʼ ti ansia naa dede gucuaaʼ xaʼnaʼ ca gueza ni maca gudubaʼ que ne guleeʼ ca gueza ni napa cani ne bichendaʼ cani guiʼchiʼ periódicu. Guizáʼ rituí luaʼ ora guietenalaʼdxeʼ ni bineʼ que». Ximodo gunda bisaanabe viciu ca yaʼ. Laabe guniʼbe: «Bisaanaʼ ni purtiʼ racalaʼdxeʼ gusiecheʼ Dios. Cumu nannaʼ nadxiibe binni ne galán ni naguixhe íquebe gúnibe para laanu la? ngue gucané naa gusaanaʼ de cubaʼ gueza».

RUNI HUARÁ BINNI XCUERPU ORA RIGUʼBAʼ GUEZA

Ti libru ni láʼ The Tobacco Atlas (Atlas del tabaco) na: «Ca científicu ca maʼ biiyacaʼ pabiáʼ runiná gueza ca stale de ca órganu ni napa binni lu xcuerpu ne zeʼ dxi jma stale binni runi huarani ne ruutini». Guiráʼ tu nanna rapa binni cáncer ora cubaʼ gueza ne laaca runi huará ni xpulmón ne ladxidóʼ (ca guendahuará riʼ qué ricá diʼ cani binni). Peru OMS na, viciu riʼ laaca rindisaʼ ni guendahuará ni ruuti stale binni ne ricá casi tuberculosis.

«Gunaxhii Dios stiuʼ de idubi ladxidóʼ loʼ ne idubi xhialma luʼ ne idubi xquenda biaani luʼ.» (Mateo 22:37)

Ñee zusihuínninu nadxiinu Dios ne runi respetarnu laa pa rudiʼnu lugar guniná ti viciu xcuérpunu la?

Lu Biblia, rusiidiʼ Jiobá laanu ximodo jma jneza iquiiñenu xquendanabáninu, xcuérpunu ne xquendabiaaninu. Sicaríʼ guníʼ Jesús de laani né ca diidxaʼ riʼ: «Gunaxhii Dios stiuʼ de idubi ladxidóʼ loʼ ne idubi xhialma luʼ ne idubi xquenda biaani luʼ» (Mateo 22:37). Raríʼ ridúʼyanu racalaʼdxiʼ Dios iquiiñenu xquendanabáninu jneza ne xcuérpunu ne gusisácanu cani. Ra guizíʼdinu de Dios ne cani maʼ guníʼ chiguni, zusisácanu laa pur cani maʼ biʼniʼ pur laanu. Nga rucaa laanu guixélenu de guiráʼ cosa ni zanda guniná laanu.

Ti doctor de guidxi la India ni láʼ Jayavanth guduʼbaʼ gueza treinta y ocho iza. Laabe guniʼbe: «Biindaʼ lu ca revista de medicina xi guiráʼ guendahuará rapa binni pur cubaʼ gueza. Nannaʼ malu nga cubaʼ binni gueza. Rabeʼ ca binni rié consulta ra nuaaʼ gusaanacaʼ viciu que peru naapiáʼ qué ganda gusaanaʼ ni, neca gudixheʼ iqueʼ nusaanaʼ ni biaʼ gaayuʼ o xhoopaʼ biaje». Xi gucané laabe yaʼ. Laabe guniʼbe: «Casi biziideʼ ni na Biblia nagueendaca bisaanaʼ de cubaʼ gueza. Gunda bisaanaʼ ni purtiʼ racalaʼdxeʼ gusiecheʼ Dios».

ORA RIGUʼBAʼ TUUXA GUEZA LAACA RUNINÁ XCAADXI BINNI

Guʼxhuʼ ni riguʼbaʼ binni ne ni ribee ti binni riguʼbaʼ gueza o puro la? nabé malu ni. Ca binni ni qué riguʼbaʼ gueza peru reʼ guʼxhuʼ stini, zanda gápacaʼ cáncer ne xcaadxi guendahuará. Guiráʼ iza rati 600,000 binni ni qué riguʼbaʼ gueza, stale de laacabe gunaa ne xcuidihuiiniʼ. Ti informe ni biʼniʼ OMS bizeeteʼ: «Qué zanda diʼ guininu gastiʼ zácanu pa guideʼnu guʼxhuʼ stiʼ gueza cubaʼ sti binni».

«Gunaxhii stobi cásica nadxii lu lii.» (Mateo 22:39)

Ñee zusihuínninu nadxiinu binni ne ca binnilídxinu pa cúbanu gueza ra nuucaʼ la?

Cadi guiaandaʼ laanu xi bisiidiʼ Jesús: primé mandamientu ni jma risaca nga gannaxhiinu Dios, de raqué maʼ guniʼbe nuu stobi ni risaca biaʼ queca: gannaxhiinu binni, o ca binni nuu gaxha de laanu, casi ca binnilídxinu ne ca xhamígunu. Laabe guniʼbe: «Gunaxhii stobi cásica nadxii lu lii» (Mateo 22:39). Pa nápanu ti viciu ni runiná xcaadxi binni la? zusihuínninu cadi cayúninu ni na mandatu ca. Ora nadxiinu sti binni rucaani laanu chinándanu conseju riʼ: «Naquiiñe uyubi nu acané nu stobi ne cadi uyubi nu para laasi nu» (1 Corintios 10:24).

Armen, ti hombre de Armenia, guníʼ: «Nabé gunabaʼ ca binnilidxeʼ naa gusaanaʼ de cubaʼ gueza purtiʼ cayunenaʼyaʼ laacaʼ. Peru naa qué ninaʼyaʼ ñuneʼ cré dxandíʼ nápacabe razón». Despué bizeetebe xi bicaa laabe guchaabe modo riníʼ íquebe: «Guiráʼ ni biziideʼ lu Biblia ne pur nadxieeʼ Dios gucanécani naa gusaanaʼ de cubaʼ gueza ne gudieeʼ cuenta dxandíʼ cadi naasiáʼ nga cayacanaʼyaʼ pur viciu que, sínuque né cani nuu gaxha de naa».

ZADXIÑA DXI MAʼ GUIRUTIʼ ZAGUʼBAʼ GUEZA

Gucané Biblia Olaf, Jayavanth ne Armen gusaanacaʼ de cúbacaʼ gueza, ti viciu ni cayuniná laacaʼ ne ca binni nuu gaxha de laacaʼ. Gunda bisaanacabe viciu ca cadi purtiʼ si nánnacabe cayuninani laacabe, sínuque purtiʼ nadxiicabe Jiobá ne racaláʼdxicabe gusiéchecabe laa. Nabé gucané conseju ni zeeda lu 1 Juan 5:3 laacabe, racá na: «Sicarí nga ganaxhii nu Dios: guni nu ni na. Ne cadi nagana ni na be guni nu». Zanda guininu cadi casi zeʼ diʼ tuuxa zanda chinanda conseju ca, peru ora nadxii tuuxa Jiobá la? qué zaca nagana para laa guzuubaʼ stiidxabe.

Lu guidubi naca Guidxilayú cayaca ti dxiiñaʼ nabé risaca, ra caquiiñeʼ Jiobá ca xpinni ne zacá nga cayacanebe millón de binni gusaana viciu de cubaʼ gueza (1 Timoteo 2:3, 4). Qué zandaa zunitilú Reinu stiʼ Dios ni nuu guibáʼ, ra cayuni mandar Xiiñibe Jesucristu, guiráʼ ca negocio ni racalaʼdxiʼ guni ganar jma bueltu ne rucaacaʼ binni gapa viciu de cubaʼ gueza, laaca zabee Reinu riʼ guendahuará malu riʼ ne zacaneni guiráʼ binni ni ruzuubaʼ diidxaʼ chuʼ xcuérpucaʼ ne xquendabiaanicaʼ nayá (Isaías 33:24; Apocalipsis 19:11, 15).

Ñee raca nagana para lii gusaanaluʼ de cúbaluʼ gueza la? Pa zacá ni, cadi guireeluʼ gana. Ra gannaxhiiluʼ Dios ne gúʼyaluʼ viciu riʼ modo ruuyabe ni la? zacaneni lii ti ganda gusaanaluʼ ni. Ca testigu stiʼ Jiobá zacanecaʼ lii ne zusiidicaʼ lii ximodo gúniluʼ ni ná ca conseju zeeda lu Biblia. Pa racaláʼdxiluʼ gudii Jiobá lii stipa la? laabe dxandipeʼ zacanebe lii (Filipenses 4:13).

^ párrafo 3 Lu tema riʼ chiguininu de ca binni riguʼbaʼ gueza, ne cani runibiáʼcabe lu diidxastiá casi puro, pipa ne pipa de agua. Peru ca conseju ni zeeda raríʼ laaca zacané cani ca binni raʼsaʼ bandaga stiʼ gueza, gueza electrónicu ne xcaadxi clase gueza ni rigúʼbacabe.