Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

SANEYITSO LƐ MLITSƆƆMƆ | BIBLIA LƐ​—ENYƐ EHI SHI KƐBASHI ŊMƐNƐ

Biblia lɛ Nyɛ Ehi Shi ni Efiteee

Biblia lɛ Nyɛ Ehi Shi ni Efiteee

NAAGBA LƐ: Adaa kɛ kooloo hewolo ji nibii titri ni Biblia ŋmalɔi kɛ woloŋmalɔi krokomɛi ŋmala nii yɛ nɔ. * (2 Timoteo 4:13) Mɛɛ gbɛ nɔ kulɛ nibii nɛɛ ni akɛtsu nii lɛ baanyɛ ahã Biblia lɛ afite?

Adaa tseɔ, ekwaa, ni ehe jɔɔ mra. Hii komɛi ni atsɛɔ amɛ Richard Parkinson kɛ Stephen Quirke ni kaseɔ blema Mizraimbii kɛ amɛkusumii ahe nii lɛ wie akɛ, ‘Kɛ́ adaa kã shi aahu lɛ, efiteɔ. Kɛ́ akota ato ni lamɔ shwie nɔ lɛ, efũɔ loo ekpɔtɔɔ, agbɛnɛ hu lɛ kooloi tamɔ obishii, kwakwei kɛ fɔtei baanyɛ aye kɛ́ afũ yɛ shikpɔŋ.’ Be ni ana adaai komɛi lɛ, akɛshwie hulu ní naa wa waa loo bɔ́ nɔ lɛ, ni enɛ hã amɛfite mra.

Kooloo hewolo yɛ hewalɛ, ni etsɛɔ kwraa fe adaa, shi no hu kɛ́ ahiɛɛɛ lɛ jogbaŋŋ loo akɛ fɔ̃ hulu ni naa wa waa nɔ lɛ, efiteɔ. * Fɔtei, tsatsui komɛi kɛ filikilɔi krokomɛi hu baanyɛ afite kooloo hewolo lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, wolo ko (Everyday Writing in the Graeco-Roman East) wie akɛ, “eyɛ naakpɛɛ akɛ woji ni aŋmala yɛ blema lɛ nyɛ amɛhi shi ni amɛfiteee.” Eji Biblia lɛ fite yɛ nakai beiaŋ kulɛ, wɔnine shɛŋ sane ni yɔɔ mli lɛ nɔ.

BƆ NI FEE NI BIBLIA LƐ ENYƐ EHI SHI: Yudafoi lɛ amla lɛ bi ni maŋtsɛmɛi lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ‘akwɛ nɛkɛ mla nɛɛ nɔ eŋma eko ehã ehe.’ Mla ni awie he lɛ ji Biblia lɛ mli klɛŋklɛŋ woji enumɔ lɛ. (5 Mose 17:18) Kɛfata he lɛ, be ni shɛɔ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ, woloŋmalɔi komɛi ni amɛhe esa waa lɛ kwɛ wolokpoi lɛ anɔ amɛŋmala babaoo amɛshwie shi, ni enɛ hã aná Ŋmalɛi lɛ yɛ kpeehei fɛɛ ni yɔɔ Israel kɛ Makedonia ní jekɛ waa lɛ po! (Luka 4:16, 17; Bɔfoi 17:11) Te fee tɛŋŋ ni wolokpoi ni etsɛ waa lɛ ekomɛi nyɛ ehi shi kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ?

Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ ehi shi afii ohai abɔ yɛ gbɛ́i ni akɛto tɛkploi amli yɛ hei ni nugbɔ efɔɔɔ nɛmɔ yɛ lɛ

Philip W. Comfort, ni ji woloŋlelɔ ko ni le Kpaŋmɔ Hee lɛ he saji babaoo lɛ wie akɛ: “Ale Yudafoi lɛ akɛ mɛi ni kɛ wolokpoi ni aŋmala Ŋmalɛi yɛ nɔ lɛ toɔ gbɛ́i amli koni amɛkɛbaa yi.” Ekã shi faŋŋ akɛ Kristofoi lɛ hu fee nakai. Enɛ hewɔ lɛ, ana blema Bibliai ni akɛ niji ŋmala lɛ ekomɛi yɛ gbɛ́i amli, ni ana ekomɛi hu yɛ tɛkploi amli, kɛ hei ni nugbɔ efɔɔɔ nɛmɔ yɛ lɛ.

NƆ NI EJƐ MLI KƐBA: Bibliai ni akɛ niji ŋmala lɛ fãi babaoo enyɛ ehi shi kɛbashi ŋmɛnɛ, ni ekomɛi eye fe afii 2,000. Blema wolo ko bɛ ni akɛ niji ŋmala ni etsɛ waa tamɔ Biblia lɛ.

^ kk. 3 Adaa ji nɔ ko ni aŋmaa nii yɛ nɔ ni akɛ jwɛi ko ni kwɛ̃ɔ yɛ nu mli ni atsɛɔ lɛ adaa lɛ fee.

^ kk. 5 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, aŋma U.S. Declaration of Independence (Heyeli ni United States Ná) lɛ yɛ kooloo hewolo nɔ. Amrɔ nɛɛ lɛ, eshɛko afii 250 moŋ, shi ekwa bɔ ni anaaa nɔ ni aŋma yɛ nɔ lɛ jogbaŋŋ dɔŋŋ.