Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Vumela “Umthetho Womusa Wethando” Uvikele Ilimi Lakho

Vumela “Umthetho Womusa Wethando” Uvikele Ilimi Lakho

Vumela “Umthetho Womusa Wethando” Uvikele Ilimi Lakho

“Umlomakhe uwuvula ngokuhlakanipha, begodu umthetho womusa wethando uselimini lakhe.”—IZIY. 31:26.

1, 2. (a) Ngiyiphi ifanelo abakhulekeli bakaJehova abakhuthazwa bona baberegele ukuba nayo? (b) Sizokucoca ngani esihlokwenesi?

UMLAYEZO omabhombo iKosi yekadeni uLemuweli awufumana kunina gade ubandakanya nefanelo eqakathekileko umfazi omuhle okufuze abe nayo. Watjelwa bona, “Umlomakhe uwuvula ngokuhlakanipha, begodu umthetho womusa wethando uselimini lakhe.” (Iziy. 31:1, 10, 26) Umusa wethando uyakarisa elimini lomfazi ohlakaniphileko nakibo boke abafuna ukuthabisa uJehova uZimu. (Funda Iziyema 19:22.) Umusa wethando kufuze ubonakale emkhulumweni wabo boke abakhulekeli beqiniso.

2 Uyini umusa wethando? Kufuze utjengiswe kibobani? Yini ezosirhelebha siberegise “umthetho womusa wethando” elimini lethu? Ukwenza lokho kuyithinta njani indlela esikhuluma ngayo namalunga womndenethu namanye amaKrestu?

Umusa Otjhukunyiswa Lithando Elithembekileko

3, 4. (a) Yini umusa wethando? (b) Umusa wethando uhluke njani emseni ojayelekileko?

3 Njengombana ibizweli litjengisa, umusa wethando uhlanganisa ithando nomusa. Libandakanya ukuba nomusa okutjho ukuba nekareko kwabanye, begodu ukutjengise lokho ngokurhelebha abanye nangamezwi acabangelako. Njengombana nethando lihlanganisiwe, ukutjengisa umusa wethando kutjho nokutjheja ihlalakuhle yabanye ngombana ubathanda. Nokho, elimini lokuthoma ibizo elithi umusa wethando litjho okungaphezu komusa ovela ethandweni. Umusa wethando mumusa ozinamathelisa ngokuzithandela nangokuthembekileko emntwini bekube kulapho umnqophwawo ngomuntu loyo ufezekile.

4 Umusa wethando uhlukile emseni ojayelekileko nangenye indlela. Umusa ojayelekileko ungatjengiswa nebantwini abangaziwako. Umpostoli uPowula nabagade banaye aba-275 abaphukelwa mkhumbi batjengiswa umusa babantu besihlengeleni seMalta—abantu abangabaziko. (IZenzo 27:37–28:2) Ngakelinye ihlangothi, umusa wethando ubandakanya ukunamathelana kwabantu esele banobuhlobo. Ngilokho amaKheni akutjengisa “boke abantwana bakwa-Israyeli nebaphuma eGibhide.”—1 Sam. 15:6.

Ukuzindla Nokuthandaza Kuqakathekile

5. Yini engasirhelebha silawule ilimi lethu?

5 Ukutjengisa umusa wethando emkhulumweni wethu akusilula. Akhuluma ngelimu, umfundi uJakobosi watlola wathi: “Akakho noyedwa owakhe wathambisa ilimu; likhohlakele alithambiseki, lizele ukukhohlisa.” (Jak. 3:8) Yini engasirhelebha bona silawule ilunga lomzimbeli okubudisi ukulilawula? Amezwi kaJesu awatjho kubadosiphambili bekolo bangesikhathi sakhe angasiphandlulula. Wathi: “Umlomo ukhuluma lokho okuvela ngehliziyweni.” (Mat. 12:34) Nesifuna ukuba nomusa wethando emkhulumwenethu kufuze siwuhlawulele eenhliziyweni zethu—emntwini esinguye ngaphakathi. Akhe sibone bona ukuzindla nokuthandaza kungasirhelebha njani bona senze lokho.

6. Kubayini kufuze sizindle ngokuthokoza ngezenzo zakaJehova zomusa wethando?

6 IBhayibhili ithi “uJehova uzele umusa wethando.” (Eks. 34:6) Umrhalani wabhina wathi, “O Jehova, umusa wakho wethando, uzalise iphasi.” (Rha. 119:64) Iimtlolo ineendaba ezinengi ezitjengisa indlela uJehova atjengisa ngayo umusa wakhe wethando ebakhulekelini bakhe. Ukuzipha isikhathi sokuzindla ngokuthokoza ‘ngemisebenzi kaJehova’ kungasenza sibe nerhuluphelo yokusebenzela ukuba nefanelo kaZimu le.—Funda AmaRhalani 77:12.

7, 8. (a) Ngisiphi isenzo somusa wethando uJehova asenzela uLoti nomndenakhe? (b) UDavidi wazizwa njani ngokwamukela umusa kaZimu wethando?

7 Isibonelo, cabanga ngendlela uJehova aphulusa ngayo umzukulu ka-Abrahama uLoti nomndenakhe Nekatjhabalalisa iSodoma, idorobho egade bahlala kilo. Njengombana isikhatheso sitjhidela, iingilozi zeza kuLoti zamrabhela bona athathe umndenakhe msinyana aphume edorobheni. IBhayibhili ithi, “Nekariyadako, ngebanga lomusa kaJehova kuye, [iingilozi] zabamba isandla sakhe, isandla somkakhe nezandla zabantazana bakhe ababili zamkhiphela ngaphandle kwedorobho.” Nesicabanga ngesenzo sokuphulusa esinje iinhliziyo zethu ziyathinteka begodu sitjhukumiseleka bona sitjheje bonyana bekukubonakaliswa komusa wethando wakaZimu.—Gen. 19:16, 19.

8 Godu cabangela isibonelo seKosi uDavidi yakwa-Israyeli wekadeni, owabhina: “[UJehova] uyangilibalela zoke izono zami, angilaphe boke ubuthakathaka bami.” Qala bona uDavidi wathaba kangangani ngokulitjalelwa isono sakhe noBhathisheba! Wadumisa uJehova, wathi: “Njengombana izulu liphakeme ngaphezu kwephasi, nethando lakhe-ke likhulu kangako kilabo abamesabako.” (Rha. 103:3, 11) Ukuzindla ngalokho nezinye iindaba eziseMitlolweni kuzalisa iinhliziyo zethu ngokuthokoza ngomusa kaJehova wethando, begodu sitjhukumiseleka bona simdumise besimthokoze. Njengombana ukuthokoza kukhula eenhliziyweni zethu, sitjhigamela khulu ekulingiseni uZimu weqiniso.—Efe. 5:1.

9. Ngiliphi ibanga elinamandla labakhulekeli bakaJehova lokuba nomusa wethando ekuphileni kwabo kwangamalanga?

9 Iimbonelo zeMitlolo zitjengisa bona uJehova udlulisela umusa wakhe wethando—ithando lamambala—kilabo esele banobuhlobo naye. Kuthiwani-ke ngalabo abanganabo ubuhlobo obunjalo noZimu ophilako? UJehova unelunya na namtjhana akanamusa kibo? Akusinjalo. Ngombana uLuka 6:35 uthi, “[UZimu] ulungile kwabangathokoziko nabambi.” “Ngombana wenza ilanga liphumele abambi nabalungileko kanyekanye, unisa izulu kwabenza okulungileko nabenza okumbi.” (Mat. 5:45) Ngaphambi kobana sifunde iqiniso begodu siliberegise, uZimu wasitjengisa umusa, namtjhana umusa otjengiswa kiso soke isintu. Nokho, njengabakhulekeli bakhe, sibe bamukeli bethando lakhe lamambala—umusa wethando ongasikinyekiko. (Funda Isaya 54:10.) Qala bona sithokoza kangangani ngalokho! Begodu qala bona sinebanga elinamandla kangangani lokuba nomusa wethando eenkulumweni zethu nakwezinye iingcenye zokuphila kwethu kwangamalanga!

10. Kubayini umthandazo ulithulusu eliyigugu ekwenzeni umusa wethando ingcenye yobuntu bethu?

10 Ithulusu eliyigugu ekuhlawuleleni umusa wethando lilungelo lomthandazo. Lokhu kungombana ithando nomusa—izakhi zomusa wethando—ziingcenye zeenthelo zomoya kaJehova ocwengileko. (Gal. 5:22) Singahlawulela umusa wethando ngokunqophiswa mumoya loyo. Indlela enqophileko yokufumana umoya kaJehova ocwengileko ukuwubawa ngomthandazo. (Luka 11:13) Kuyafaneleka ukuthandazela umoya kaZimu ngokuphindaphindiweko simukele nesinqophiso sawo. Kwamambala, ukuzindla nokuthandaza kuqakathekile bona sibe nomthetho womusa wethando eenkulumweni zethu.

Ekukhulumisaneni Kwabalingani Bomtjhado

11. (a) Sazi njani bona uJehova ulindele bonyana amadoda abe nomusa wethando ebafazini bawo? (b) Kungayiphi indlela umthetho womusa wethando orhelebha ngayo indoda bona ilawule ilimi layo?

11 Umpostoli uPowula wakhuthaza amadoda wathi: “Thandani abafazi benu, njengombana uKrestu athanda ibandla, wadela ukuphila kwakhe ngebanga lalo.” (Efe. 5:25) UPowula godu wabakhumbuza ngalokho uJehova akutjela u-Adamu no-Efa. Umpostoli watlola: “Indoda iyotjhiya uyise nonina ikakarele kumkayo, labo ababili babe munye.” (Efe. 5:31) Kuyakhanya, uJehova ufuna bona amadoda akakarele ngokuthembeka ebafazini bawo, bababonise umusa wethando ngaso soke isikhathi. Indoda ilimi layo elilawulwa lithando lamambala ayimbuli imitjhapho yomkayo ebantwini nofana imnyelise. Iyakuthabela ukumbuka. (Iziy. 31:28) Nengabe ngamabanga athileko kuba neemraro emtjhadweni, umusa wethando uzokutjhukumisela indoda bona ingamehlisi isithunzi umkayo ngendlela ekhuluma ngayo.

12. Ikulumo yomfazi ingatjengisa njani bona umthetho womusa wethando ulawula ilimi lakhe?

12 Umthetho womusa wethando godu kufuze ulawule nelimi lomfazi. Iinkulumo zakhe akukafuzi bona zibe nomthelela womoya wephasi. Njengombana ‘ahlonipha indoda yakhe,’ ukhuluma kuhle ngayo ebantwini andise nehlonipho okungenzeka abanye gade sele banayo ngayo. (Efe. 5:33) Angafuni ukuqeda ihlonipho abantwana abanayo ngoyise, uyakubalekela ukuphikisana nayo namtjhana ukuyihloma iimbuzo ngeembono yayo phambi kwabo. Iimraro enjalo uyirarulula ngerhorhomejeni. IBhayibhili ithi, “Umfazi ohlakaniphe kwamambala uyayakha indlwakhe.” (Iziy. 14:1) Ikhaya lakhe liyindawo ethabisako neqabulako kuwo woke umndeni.

13. Kukuphi lapho umthetho womusa wethando okufuze uberege khona ngokukhethekileko, begodu kungenziwa njani lokho?

13 Ngitjho neendaweni ezisithekileko ekhaya, abalingani bomtjhado kufuze baragele phambili baberegisa amalimabo ngendlela etjengisa bona bayahloniphana. Umpostoli uPowula watlola wathi: “Kulahleni koke ukuthukuthela, ikani, nehloyo, nehlamba nokukhuluma amahlazo.” Wangezelela wathi: “Kufanele nibe nobudlelwano, nesisa, nizithobe, nibe nobuntu nomusa. . . . Yengezani ithando lona elibopha izinto zoke zibe yinyanda yinye.” (Khol. 3:8, 12-14) Abantwana nebajayele ukuzwa indlela ababelethi abatjengisa ngayo ithando nomusa nebakhulumako, ngekhe bakuthabele lokho kwaphela kodwana bazokufuna nokuyilingisa indlela ababelethi babo abakhuluma ngayo.

14. Ngiziphi iindlela iinhloko zemindeni ezingaberegisa ngazo amalimazo ukududuza labo ezibatlhogomelako?

14 Umrhalani watlola ngoJehova wathi: “Ngiyabawa, kwangathi umusakho wethando, Jehova, ungangiduduza.” (Rha. 119:76) Indlela eveleleko uJehova aduduza ngayo abantu bakhe kubanikela iinkhuthazo neenqophiso. (Rha. 119:105) Iinhloko zemindeni zingazuza njani esibonelweni sakaBabethu wezulwini ukuberegisa amalimazo bona ziduduze labo ezibatlhogomelako? Zingenza lokho ngokunikela isinqophiso nesikhuthazo. Qala bona Ukukhulekela Komndeni kunikela ithuba elihle kangangani lokufumana amagugu angokomoya!—Iziy. 24:4.

Yiba Nomusa Wethando Kilabo Okholwa Nabo

15. Abadala nabanye abavuthiweko ngokomoya bangaliberegisa njani ilimi labo ukuvikela abanye ebandleni?

15 IKosi uDavidi yathandaza yathi: “Vumela umusa wakho wethando nokuba kwakho neqiniso lamambala kungivikele qobe.” (Rha. 40:11) Abadala abamaKrestu nabanye abavuthiweko ngokomoya ebandleni bangamlingisa njani uJehova kilokhu? Ukuberegisa ilimi lethu ukwenza bona kutjhejwe ukwazisa okuseMitlolweni ngokuqinisekileko kusisenzo somusa wethando.—Iziy. 17:17.

16, 17. Ngiziphi iindlela esingatjengisa ngazo bona ikulumwethu ibuswa mthetho womusa wethando?

16 Kufuze senzeni nesibona umKrestu alandela ikambiso engavumelani neenkambisolawulo zeBhayibhili? Umusa wethando ngeze na usenze siberegise ilimi lethu ukulinga ukumlungisa? (Rha. 141:5) Nengabe siyasazi isono esikhulu esenziwe ngesikholwa naye, umusa wethando uzosenza sikhuthaze umenzi wokumbi bona ‘abize amadoda amadala webandla’ bona “amthandazele ngokumzesa ngamafutha ebizweni leKosi.” (Jak. 5:14) Nengabe umenzi wokumbi akathintani nabadala, ukungabikeli abadala ngendaba leyo kuzabe kukungatjengisi umusa wethando. Abanye phakathi kwethu bangadana, bangaba nesizungu, bazizwe bangasi lilitho, nofana baphelelwe mamandla ngebanga lokudana. Indlelehle yokutjengisa bona umusa wethando uselimini lethu kukobana ‘sisize ababuthakathaka.’—1 Tes. 5:14.

17 Kufuze sisabele njani lokha amanaba kaZimu arhatjha amahlebezi ngesikholwa nabo? Kunokobana sizaze ukuthembeka kwabanakwethu, kufuze siyale ikulumo enjalo singayifakazi, namtjhana singabuza orhononako, nekukghonekako, bona unazo na iinsekelo zalokho akutjhoko. Nengabe amanaba kaZimu afuna ukwazi bona bakuphi abanakwethu abamaKrestu bona babazwise ubuhlungu, umusa wethu wethando ngabanakwethu uzosenza singaphani ngemininingwana.—Iziy. 18:24.

Umuntu “Womusa Wethando Uzokufumana Ukuphila”

18, 19. Kubayini umthetho womusa wethando kufuze ungasuki elimini lethu nesiberegelana nesikholwa nabo?

18 Umusa wethando kufuze ubonakale kikho koke esikwenza kubakhulekeli bakaJehova. Ngitjho nanyana siqalene nobujamo obubudisi, umthetho womusa wethando kufuze ungasuki elimini lethu. UJehova wezwa ubuhlungu lokha umusa wethando wabantwana bakwa-Israyeli uba “njengombethe onyamalala msinya.” (Hos. 6:4, 6) Ngakelinye ihlangothi uJehova uyathaba ngelungiselelo elijayelekileko lomusa wethando. Cabanga bona ubabusisa njani abalilandelako.

19 Iziyema 21:21 zithi: “Olandelela ukulunga nomusa wethando uzokufumana ukuphila, ukulunga nephazimulo.” Hlangana neembusiso azozifumana umuntu onjalo kuphila—ingasi ukuphila kwesikhatjhana kodwana ukuphila okungapheliko. UJehova uzomrhelebha bona ‘abambelele njalo bekafumane ukuphila okungikho.’ (1 Thi. 6:12, 19) Ngakho koke, “Asirageleni phambili ngokuba nomusa wethando komunye nomunye.”—Zak. 7:9.

Ungahlathulula?

• Ungawuhlathulula njani umusa wethando?

• Khuyini engasirhelebha bona umthetho womusa wethando ube selimini lethu?

• Abalingani bomtjhado bangawutjengisa njani umusa wethando nebakhulumako?

• Khuyini etjengisa bona umthetho womusa wethando uselimini lethu nesiberegelana nesikholwa nabo?

[Iimbuzo Yesifundo]

[Isithombe ekhasini 25]

UDavidi wababaza umusa kaJehova wethando

[Isithombe ekhasini 26]

Unakho Ukukhulekela Komndeni kwaqobe?