Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU I TE ‵KAVAT | TE OLAGA MAI TUA O TE MATE—E MATA, E ISI EILOA?

Fakamoemoega mō Tino ‵Mate—Kaia e Mafai o Talitonu Koe ki ei?

Fakamoemoega mō Tino ‵Mate—Kaia e Mafai o Talitonu Koe ki ei?

E mata, se mea faigata ke mafau‵fau me ka toe ola mai a tino ‵mate? Ne seki mafaufau penā a te apositolo ko Paulo. Ne fakaosofia a ia ke tusi mai: “Kafai e fakamoe‵moe fua tatou ki a Keliso i te olaga tenei, ko ‵tau ei o fakaa‵lofa atu tatou i lō so se isi tino aka. E tonu, ko oti ne toe fakatu aka a Keliso mai te mate, ko te fuataga muamua o latou kolā ko oti ne ‵moe i te mate.” (1 Kolinito 15:19, 20) Ne mautinoa i a Paulo a te toetuga. Kae ne fai eiloa te toetuga o Keliso mo fai se fakatalitonuga. * (Galuega 17:31) Tenā eiloa te pogai ne taku ei ne Paulo a Iesu ki te “fuataga muamua”—a ia ko te tino muamua ke fakatu aka ki te ola se-gata-mai. Kafai a Iesu ko te tino muamua, ko tena uiga, ka isi foki ne nisi tino.

Ne fai atu a Iopu ki te Atua: “Ka fiafia ei koe ki a au, tau mea ola ne faite.”—Iopu 14:14,15

Tenei a te suā pogai e mafai ei o talitonu koe ki te fakamoemoega o te toetuga. A Ieova ko te Atua o te munatonu. “Te Atua, . . . e se mafai o loi.” (Tito 1:2) E seki loi aka eiloa a Ieova, kae ka se mafai eiloa o loi a ia. E mata, e folafola mai ne ia a te fakamoemoega o te toetuga, kae fakaasi mai foki me e mafai ne ia o fakataunu, kae oti aka, ko se fakataunu ne ia? E se mafai eiloa o tupu te mea tenā!

Kaia ne fakatoka ei ne Ieova a te toetuga i aso mai mua? Ona ko tena alofa. “Kafai e mate se tagata, e mata e mafai o toe ola mai?” ko te fesili a Iopu. “Ka kalaga mai koe, kae tali atu au, kae ka fiafia ei koe ki a au, tau mea ola ne faite.” (Iopu 14:14, 15) Ne talitonu katoatoa a Iopu me ka fiafia malosi tena Tamana faka-te-lagi alofa ke toe fakatu aka a ia. E mata, ko oti ne ‵fuli a lagonaga o te Atua? “Au ko te Aliki, kae e se mafai eiloa au o mafuli.” (Malaki 3:6) Koi tumau eiloa te fiafia o te Atua ke toe faka‵tu mai a tino ‵mate ki te ola, telā ka ma‵losi kae fia‵fia latou. E pelā eiloa mo so se mātua alofa telā e manako malosi ki tena tama māfai ko mate. Kae ko te mea telā e ‵kese i ei, me e isi se ‵mana o te Atua o fai so se mea manako a ia ki ei.—Salamo 135:6.

A te mate se fakalavelave matagā, kae e maua ne te Atua a te faka‵leiga katoatoa ki ei

Ka tuku atu ne Ieova a te malosi ki tena Tama ke tuku atu a te fiafia e se fakanafagina ki tino kolā ne fanoa‵noa i te ‵galo atu o olotou tino pele. Kae e pefea a lagonaga o Iesu e uiga ki te toetuga? A koi tuai o fakatu aka ne Iesu a Lasalo ki te ola, ne lavea ne ia a te mafatia o tuagane mo taugasoa o Lasalo, kae ne “tagi” ei a ia. (Ioane 11:35) I te suā taimi, ne fetaui a Iesu mo te fafine ko mate tena avaga mai Naina, kae nei ko mate foki tena tama eiloa e tokotasi. “Ne alofa malosi a ia ki tou fafine, kae fai atu ki ei: ‘Sa tagi.’” I konā foki eiloa, fakatu aka ei ne ia te tama tagata a tou fafine. (Luka 7:13) Tela la, e mafatia a Iesu māfai e fanoanoa kae ‵mate foki tatou. Ka fiafia malosi eiloa a Iesu māfai ko ‵fuli ne ia te fanoa‵noa o tino ki te fiafia i te lalolagi kātoa!

Kai pokotia aka eiloa koe i te loto fanoanoa? Kāti e mafaufau koe me i te mate se fakalavelave telā ko seai eiloa se faka‵leiga ki ei. Kae e isi eiloa se faka‵leiga—ko te toetuga telā ka fai ne te Atua e auala i tena Tama. Masaua me e manako a te Atua ke lavea ne koe te faka‵leiga tenā. E manako a ia ke nofo atu koe i konā o toe ‵sai atu ki ou tino pele. Mafaufau la me ko fai fakatasi ne koutou a fakatokatokaga ki te se-gata-mai i aso mai mua, e aunoa mo te ‵toe fakatofa atu!

A Lionel, telā ne taku atu mua, ne fai mai: “Fakamuli loa, ne tauloto au e uiga ki te toetuga. Muamua la, ne faigata o talitonu au ki ei, kae ne seki talitonu foki au ki te tino ne fai mai ne ia a mea e uiga ki ei. Kae ne fakatalitonu ne au a te mea tenei mai te ‵suke atu eiloa ki te Tusi Tapu! Ko oko loa toku olioli malosi ke fetaui mo toku tupuna tagata.”

E mata, e fia iloa ne koe a mea e uke atu? E fia‵fia eiloa a Molimau a Ieova ke fakaasi atu i tau Tusi Tapu eiloa a te pogai e tali‵tonu katoatoa ei latou ki te toetuga i aso mai mua. *

^ pala. 3 Mō nisi fakamaoniga me ne toetu a Iesu, ke onoono ki te tusi ko The Bible—God’s Word or Man’s? te itulau e 78-86, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.

^ pala. 9 Fakamolemole, ke onoono ki te mataupu e 7 o te tusi ko te Ne a Mea e Akoako ‵Tonu Mai i te Tusi Tapu? telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.