Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tuati-maite-raa te taatoaraa o te Bibilia

Te tuati-maite-raa te taatoaraa o te Bibilia

Pene 11

Te tuati-maite-raa te taatoaraa o te Bibilia

A feruri na e tei mua outou i te hoê vairaa buka e 66 buka, e e 40 taata i papai i taua mau buka ra i roto i te hoê area 1 600 matahiti te maoro. E toru reo i faaohipahia e taua mau taata papai ra tei ora na hoi i roto e rave rahi mau fenua. Taata iho â ïa to ˈna huru, to ˈna aravihi, e to ˈna huru oraraa. Ia amuihia râ te mau buka ta ratou i papai, e itehia ïa e e riro ta ratou mau buka ei hoê anaˈe buka rahi, oia hoi mai te api matamua e tae atu i te api hopea, o te faatupu i te hoê anaˈe tumu parau. Mea fifi mau ia tiaturi, e ere anei? Inaha hoi, ua riro mau te Bibilia ei vairaa buka.

1. (A faaô mai i te mau parau omuaraa.) Eaha te tuati-maite-raa faahiahia mau e haapapu ra e mea faaurua-mau-hia te Bibilia e te Atua?

 TE MAU taata atoa e tuatapapa nei i te Bibilia ma te aau tae, e riro mau ïa ratou i te putapû roa i mua i teie nei haapueraa buka tei riro hoi ei hoê ia amuihia. E piti na tumu e turu ra i taua tuatiraa ra: mai te haamataraa e tae atu i te hopea, te faaitoito ra te Bibilia i te haamoriraa a te hoê anaˈe ra Atua e rave rahi to ˈna mau huru aueue ore. I te tahi aˈe pae, te faaohipa ra ta ˈna mau buka atoa hoê anaˈe ra tumu parau. Te pûpû mai nei te tuati-maite-raa te mau buka atoa i te hoê haapapuraa taa maitai e ua riro mau â te Bibilia ei Parau na te Atua.

2, 3. Eaha te parau tohu i faahitihia i Edene, e pûpû maira i te hoê tumu e noaa ˈi ia tatou i te tiaturiraa, e eaha te mau ohipa i tupu e faahitihia ˈi taua parau tohu ra?

2 E itehia te tumu parau matamua o te Bibilia i roto i to ˈna mau pene matamua, i roto i te buka Genese. E taio tatou i roto e ua poietehia to tatou na metua matamua, o Adamu raua o Eva, ma te tia roa e ua tuuhia mai raua i roto i te hoê paradaiso, oia hoi te ǒ i Edene ra. I reira, ua paraparau maira te hoê ophi tei patoi i te maitai o te mau ture a te Atua ia Eva, e na roto i te tahi mau huru haavarevare, ua aratai aˈera ia ˈna ia rave i te hara. Ua pee aˈera o Adamu i te haerea o Eva, e ua ore atoa aˈera hoi oia i auraro i te Atua. Eaha ihora ïa te faahopearaa? Ua tiavaruhia aˈera raua toopiti atoa ra i rapae i te ǒ i Edene ra e ua faautuahia aˈera hoi raua i te utua pohe. I teie mahana, te faaruru nei tatou i te mau faahopearaa o taua patoiraa matamua ra, inaha ua pûpû mai to tatou na metua matamua na tatou i te hara e te pohe. — Genese 3:1-7, 19, 24; Roma 5:12.

3 I taua taime peapea ra, ua faahiti aˈera te Atua i te hoê parau tohu e noaa ˈi te tahi tiaturiraa. No te ophi taua parau tohu ra, e ua faahitihia râ hoi i mua ia Adamu raua o Eva, o te nehenehe a muri aˈe e faaite atu i ta raua mau tamarii. Ua parau maira te Atua e: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to huaai, e to ˈna ra huaai; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” — Genese 3:15; Roma 8:20, 21.

4. Eaha te mau tuhaa e faahitihia ra i roto i te parau tohu ta Iehova i horoa mai i Edene ra, e nafea hoi te reira ia tupu i roto i te roaraa o te mau senekele?

4 Ia tapao mai na tatou e e maha tuhaa teie e faahitihia ra i roto i teie nei irava tumu: te ophi e ta ˈna huaai e te vahine e ta ˈna huaai. E tiaraa faufaa roa to ratou i roto i te roaraa o te mau tausani matahiti i mua ia ratou. E itehia te hoê patoiraa tamau i rotopu i te vahine e ta ˈna huaai i te hoê pae, e te ophi e ta ˈna huaai i te tahi aˈe pae. E faatupu hoi taua au ore tamau ra i te hoê aroraa tuutuu ore i rotopu i te haamoriraa mau e te haamoriraa hape, i rotopu i te parau-tia e te paieti ore. Ia tae i te hoê taime, mai te huru ra ïa e e upootia te ophi, ia haaparuparu oia i te poro avae o te huaai a te vahine. I te pae hopea râ, na te huaai a te vahine e haaparuparu roa i te afii o te ophi, e inaha, e titiaifaro roa te roo o te Atua ia ore roa te mau tapao atoa o te orureraa matamua.

5. Nafea tatou e ite ai e e ere o Eva te vahine i faahitihia i roto teie parau tohu?

5 O vai mau na taua vahine ra e taua ophi ra? E o vai mau na hoi ta raua na huaai? Ia Eva i fanau i ta ˈna tamaiti matamua ia Kaina, ua na ô aˈera hoi o Eva ma te oaoa e: “E taata ta ˈu i noaa iho nei ia Iehova.” (Genese 4:1). Peneiaˈe oia i te manaˈo e o ˈna te vahine e faahitihia ra i roto i te parau tohu e o Kaina te huaai. Teie râ, mai te ophi, e taata ino roa o Kaina. Ua riro maira hoi oia ei taparahi taata na roto i te haapohe-roa-raa oia i to ˈna teina iti ia Abela (Genese 4:8). Papu maitai e, e auraa hohonu roa ˈtu â to te parau tohu, te vai ra i roto te tahi taipe e o te Atua anaˈe ra te nehenehe e faataa mai i te reira, e o ta ˈna mau hoi i faaite riirii mai. Ua riro na buka tataitahi e 66 o te Bibilia, noa ˈtu eaha te huru hiˈoraa, ei tauturu no te faaite mai i te auraa o taua parau tohu bibilia matamua ra.

O vai mau na hoi te ophi?

6-8. Eaha te mau parau a Iesu e tauturu mai ia tatou ia ite e o vai mau na te puai i muri mai i te ophi? A tatara mai na.

6 Na mua roa ˈˈe, e hiˈopoa anaˈe na o vai te ophi e faahitihia ra i roto i te Genese 3:15. Te parau ra te aamu e e ophi mau tei paraparau atu ia Eva i Edene ra. Inaha hoi, eita te mau ophi e nehenehe e parau. Papu maitai iho â ïa e e puai to muri mai i taua ophi ra, tei turai mai ia ˈna ia paraparau. O vai hoi taua puai ra? I te senekele matamua noa o to tatou nei tau te papuraahia e o vai mau na oia, i te tau Iesu i faatupu ai i ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei.

7 I te hoê taime, ua paraparau atura o Iesu i te tahi mau aratai haapaoraa ati iuda e haapao noa na i ta ratou iho parau-tia. E haafaahiahia na ratou i te parauraa e e mau tamarii ratou na Aberahama, inaha, te patoi uˈana noa ra hoi ratou i te parau mau e porohia ra e Iesu. No reira, ua na ô atura oia ia ratou e: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna. Ia parau oia i te parau haavare ra, ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” — Ioane 8:44.

8 Mea puai mau te mau parau a Iesu e te papu maitai. Ua faataa mai oia i te Diabolo mai te hoê “taparahi taata” e mai te “metua (...) no te haavare”. Inaha, e ere anei na te ophi i Edene ra i faahiti i te mau parau haavare matamua i faaitehia i roto i te Bibilia? E papu maitai iho â ïa e te taata i faahiti i taua mau parau haavare ra o “te metua [ïa] no te haavare”. Hau atu, te faahopearaa o taua mau parau haavare ra, o te pohe ïa o Adamu raua o Eva, e ua faariro aˈera te reira i taua haavare tahito ra ei taparahi taata. No reira, te puai i muri mai i te ophi i Edene ra, papu maitai iho â ïa e o te Diabolo ra o Satani ta Iehova i faahiti atu i taua parau tohu ra.

9. Mea nafea to Satani faraa mai?

9 Te na ô ra vetahi mau taata e: Ahiri e e Atua maitai te Atua, no te aha ïa oia i poiete ai i te hoê mea ora mai te Diabolo ra te huru? E tauturu atoa mai te mau parau a Iesu ia tatou ia pahono i taua uiraa nei. Teie ta Iesu i parau no Satani: “E taparahi taata oia mai te matamua mai â”. I te haavareraa ˈtu o Satani ia Eva, to ˈna haamataraa i te riro ei Satani, no roto mai hoi taua iˈoa ra i te hoê parau hebera oia te auraa “patoi”. E ere na te Atua i poiete ia Satani. E ere roa ˈtu, ua faatupu râ te hoê melahi, e melahi haapao maitai i mutaa ihora, i te hoê hinaaro ino mau i roto i to ˈna mafatu e inaha, riro aˈera hoi oia ei Satani. — Deuteronomi 32:4; hiˈo Ioba 1:6-12; 2:1-10; Iakobo 1:13-15.

Te huaai a te ophi

10, 11. Nafea o Iesu e te aposetolo Ioane ia tauturu mai ia tatou ia ite e o vai mau na te huaai a te Ophi?

10 O vau mau na râ hoi te ‘huaai a te ophi’? E tauturu mai â te mau parau a Iesu ia tatou ia tatara i te auraa o te hoê tuhaa o te parau papu-ore-hia ra. Teie ta ˈna i parau atu i te mau aratai haapaoraa ati iuda: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra.” E huaai anaˈe teie mau ati Iuda na Aberahama, mai ta ratou iho â e faahua parau ra. Te faariro ra râ hoi to ratou haerea paieti ore ia ratou ei mau tamarii i te pae varua na Satani, te rave hara matamua ra.

11 Te faataa papu maitai maira te aposetolo Ioane, tei papai i te area hopea o te senekele matamua, e o vai te huaai a te Ophi ra o Satani: “O tei rave i te hara ra, no te diabolo ïa, i rave na te diabolo i te hara mai te matamua mai â. (...) O te mea teie e itea ˈi te tamarii a te Atua, e te tamarii a te diabolo: o tei ore i rave i te parau-tia ra, e ere ïa i to te Atua; e ere atoa tei ore i aroha i tana taeae.” (Ioane 1, 3:8, 10). Mai ta te mau ohipa i tupu e haapapu maira, aita te huaai a te Ophi i faaea noa, ua haa uˈana mau râ oia i roto i te roaraa o te Aamu taata nei!

O vai mau na te huaai a te vahine?

12, 13. a) Mea nafea to Iehova faaiteraa mai ia Aberahama e e na roto mai te huaai a te vahine i to ˈna mau huaai? b) O vai ma tei fatu i te parau tǎpǔ no nia i te Huaai?

12 O vai mau na râ hoi ‘te huaai a te vahine’? O te hoê teie o te mau uiraa faufaa roa ˈˈe tei ore aˈenei i uihia, no te mea na te huaai a te vahine e haaparuparu roa i te afii o te ophi ra o Satani e e faaore roa i te mau faahopearaa iino o te patoiraa matamua. I te senekele XX hou to tatou nei tau, ua faaite atura te Atua i te taata haapao maitai ra ia Aberahama, i te hoê parau faufaa roa e haapapu mai e o vai taua huaai ra. I te mea hoi e e faaroo rahi to Aberahama, ua tǎpǔ maira te Atua ia ˈna e rave rahi mau parau tǎpǔ no nia i te huaai e na roto mai ia ˈna ra. Te haapapu maitai maira te hoê o taua mau parau tǎpǔ ra e e fa mai ‘te huaai a te vahine’ e ‘haaparuparu i te afii o te ophi’ i rotopu i te mau tamarii a Aberahama. Teie hoi ta te Atua i parau atu ia ˈna: “E noaa te uputa oire o to ratou mau enemi i to oe ra huaai; e e maitai te mau fenua atoa o te ao nei i ta oe na huaai; o oe i faaroo mai i tau reo nei.” — Genese 22:17, 18.

13 I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua faahiti-faahou-hia ˈtu te parau tǎpǔ a Iehova ia Aberahama i ta ˈna tamaiti ia Isaaka e ta ˈna mootua ia Iakobo (Genese 26:3-5; 28:10-15). I muri iho, ua riro maira te mau huaai a Iakobo ei opu fetii 12. Ua tǎpǔhia maira i te hoê o taua mau opu ra oia hoi ia Iuda, i te hoê parau tâpû taa ê mau e na ô ra e: “E ore roa Iuda e ere i te sepeta, e to ˈna huaai i te haava, e tae noa mai te Silo ra; e amui mai ia ˈna ra to te mau fenua ê.” (Genese 49:10). Ma te papu maitai, e na roto mai te Huaai i te opu fetii o Iuda.

14. O vai te nunaa i faanahohia no te faaineine i te haerea mai te Huaai?

14 I te area hopea o te senekele XVI hou to tatou nei tau, ua faanahonahohia na opu fetii 12 ei nunaa o te riro mai ei pǔpǔ taata taa ê na te Atua. E no taua ohipa ra, ua faaau maira te Atua i te hoê faufaa taa ê i te mau ati Iseraela e ua horoa atoa maira i te hoê haapueraa ture na ratou. Te tumu matamua oia i na reira ˈi, no te faaineine ïa i te hoê pǔpǔ taata no te haerea mai te Huaai (Exodo 19:5, 6; Galatia 3:24). E mai reira mai te au ore o Satani i te huaai a te vahine i te tupuraa i roto i te au ore o te mau nunaa i te pǔpǔ taata maitihia a te Atua.

15. Eaha te haapapuraa hopea e faaite mai e mea na roto mai i teihea fetii o Aberahama, te Huaai e haere mai ai?

15 Te haapapuraa hopea e faaite mai e o vai te opu fetii e faatupu mai i te Huaai, ua horoahia mai ïa i te senekele XI hou to tatou nei tau. I taua tau ra, ua parau atu te Atua i te piti o te arii o Iseraela, oia hoi ia Davida, ma te tǎpǔ ia ˈna e e na roto mai te Huaai i to ˈna opu fetii e e “mau [te terono o taua Huaai ra] e a muri noa ˈtu”. (Samuela 2, 7:11-16.) Mai reira mai, ua nehenehe mau atura ïa e parau no te Huaai mai te tamaiti a Davida. — Mataio 22:42-45.

16, 17. Mea nafea to Isaia faataaraa mai i te parau no te mau haamaitairaa ta te Huaai e hopoi mai?

16 I te mau matahiti i muri iho, ua faaurua maira te Atua i te tahi mau peropheta, ia nehenehe ratou e horoa mai i te tahi atu mau haamaramaramaraa no nia i te haerea mai te huaai. No reira, i te senekele VIII, ua papai aˈera o Isaia e: “Ua fanau mai hoi te hoê tǎmǎ na tatou, ua horoahia mai te hoê tamaiti na tatou; ei nia i to ˈna ra tapono te hau vai ai: e mairihia to ˈna iˈoa, ia Hau ê, e Aˈo, te Atua puai, te Metua no te ui a muri atu, te Arii no te hau. E te tupuraa o to ˈna mana i te rahi e to ˈna hau, aore ïa e hopea; e mana hoi oia i nia i te terono o Davida, e i nia i to ˈna ra basileia.” — Isaia 9:6, 7.

17 Teie â ta Isaia i tohu no nia i taua huaai ra: “E haava râ oia i te taata rii ma te parau-tia ra; e tuu hoi oia i te parau au i te feia mamahu o te fenua nei (...). Ei reira te luko e parahi atoa ˈi raua o te arenio; e te nemera e te pinia mamoe, e apiti atoa ïa i te taotoraa; e te fanauˈa puaatoro, e te liona apî, e te puaatoro haaporia ra, hoê â amuiraa mai (...). E ore ratou e hauti, e ore e rave ino, i to ˈu atoa nei mouˈa moˈa, te na reira maira Iehova; e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.” (Isaia 11:4-9). Auê ïa mau haamaitairaa faahiahia mau ta taua huaai ra e hopoi mai e!

18. Eaha ˈtu â vetahi mau haamaramaramaraa no nia i te Huaai, ta Daniela i papai?

18 I te senekele VI hou to tatou nei tau, ua papai atoa o Daniela i te hoê parau tohu no nia i te Huaai. Ua faaite mai oia i te taime te hoê mai te tamaiti a te taata ra e fa mai ai i roto i te raˈi e ua horoahia ˈtura “te mana, e te hinuhinu, e te basileia no ˈna, ia auraro mai te taata atoa, e te mau fenua atoa, e te reo atoa ia ˈna”. (Daniela 7:13, 14.) No reira, e fatu atura ïa te Huaai i te hoê basileia no te raˈi mai e e faaohipa oia i to ˈna mana arii i nia i te fenua taatoa nei.

Ua matara te auraa o te parau i ore i papuhia ra

19. Ia au i te parau a te melahi, eaha te tiaraa o Maria i roto i te haerea mai te Huaai?

19 I te omuaraa iho o to tatou nei senekele te papu-maitai-raahia e o vai mau na te Huaai. I te matahiti 2 hou to tatou nei tau, ua fa maira te hoê melahi i te hoê potii ati Iuda ra, te hoê huaai na te arii ra o Davida, o Maria te iˈoa. Ua faaite maira te melahi ia ˈna e e fanau oia i te hoê tǎmǎ taa ê i te tahi atu mau tǎmǎ, ma te na ôraa e: “E rahi oia, e e parauhia i te Tamaiti na te Teitei: e na te Fatu ra na te Atua e horoa mai i te terono o to ˈna ra metua o Davida no ˈna: ei ia ˈna te hau i te fetii o Iakoba e a muri noa ˈtu; e e ore roa to ˈna basileia e mure.” (Luka 1:32, 33). Fatata roa ˈtura ïa te tiairaa roa i te “huaai” i te hope.

20. O vai te huaai i tǎpǔhia mai, e eaha te parau ta ˈna i poro i Iseraela?

20 I te matahiti 29 o to tatou nei tau (taio mahana i faaite-atea-hia mai e Daniela), ua bapetizohia aˈera o Iesu. Ua pou maira hoi te varua moˈa i nia ia ˈna, e ua farii aˈera te Atua ia ˈna ei Tamaiti na ˈna (Daniela 9:24-27; Mataio 3:16, 17). E toru matahiti e te afa te maoro to Iesu faaiteraa i te parau i mua i te mau ati Iuda ma te na ô atu e: “Te fatata mai nei te basileia o te ao.” (Mataio 4:17). I taua tau ra, ua faatupu oia e rave rahi mau parau tohu o te mau Papai hebera, e e ore ïa te manaˈo e nehenehe faahou e feaa e o ˈna mau iho â te huaai i tǎpǔhia maira.

21. Eaha ta te mau kerisetiano matamua i ite no nia i te Huaai?

21 Ua taa maitai te mau kerisetiano matamua i te reira. Ua faataa atura o Paulo i te mau kerisetiano no Galatia e: “E teie nei, o Aberahama e tana huaai tei parauhia mai taua maitai ra. Aore oia i na ô e, To mau huaai, mai te mea e, e rave rahi; ei to huaai râ, mai te mea e, hoê roa, oia hoi te Mesia nei.” (Galatia 3:16). O Iesu te “Arii no te hau” i faaite-atea-hia mai e Isaia. I muri aˈe i to ˈna haerea mai i roto i to ˈna Basileia oia e haamau ai i te parau-tia e te titiaifaro i nia i te fenua taatoa nei.

E te vahine, o vai mau na ïa oia?

22. O vai te vahine e faahitihia ra i roto i te parau tohu a Iehova i Edene ra?

22 O vai ïa te vahine i faahiti-aˈena-hia te parau i Edene ra, e o Iesu te huaai? E varua te puai i muri mai i te ophi. Eita atura ïa tatou e maere e e varua atoa taua vahine ra. Mai teie te huru to te aposetolo Paulo faahitiraa i te parau no te hoê “vahine” no te raˈi maira: “Area taua Ierusalema no nia maira, o te vahine tiamâ ïa, o to tatou atoa ïa metua vahine.” (Galatia 4:26). Te faaite atoa maira te tahi atu mau irava e a hia ˈtura tausani matahiti te maoro te vairaa mai taua “Ierusalema no nia maira”. O te faanahonahoraa no te raˈi mai o te mau mea i poiete-varua-hia hoi teie a Iehova. E mea na roto mai o Iesu ia ˈna no te faatupu i te tiaraa ‘huaai a te vahine’. O te hoê “vahine” varua anaˈe mai teie te huru te nehenehe e faaoromai, tau tausani matahiti te maoro, i te au ore o te “ophi tahito ra”. — Apokalupo 12:9; Isaia 54:1, 13; 62:2-6.

23. Eaha te vahi faahiahia mau i roto i te parau i faaite-riirii-hia mai no nia i te auraa o te parau tohu a Iehova i Edene ra?

23 Te faaite maitai maira teie tuatapaparaa poto o te parau tohu tahito i faahitihia i roto i te Genese 3:15, te tuati-maite-raa faahiahia mau o te Bibilia. Te vahi faufaa roa, e matara maitai taua parau tohu ra ia faaauhia te mau ohipa i tupu e te mau parau o te mau senekele XX, XI, VIII e VI hou to tatou nei tau, i te mau parau e te mau ohipa i tupu i te senekele I o to tatou nei tau. E ere roa ˈtu te reira i te mea tupu noa mai e tanotano atu ai i te tupuraa. E taata râ to muri mai i taua mau mea ra. — Isaia 46:9, 10.

Te auraa no tatou nei

24. Eaha te auraa no tatou nei ia itehia e o vai mau na te huaai a te vahine?

24 Eaha ïa te auraa o taua parau tohu nei no tatou? O Iesu te melo matamua o te ‘huaai a te vahine’. E mai ta te parau tohu o te Genese 3:15 i faaite mai i mutaa ihora, ‘e haaparuparu’ te Ophi i te poro avae o te Huaai. E ua tupu mau hoi te reira ia Iesu i pohe i nia i te pou haamauiuiraa. Eita râ te hoê pepe e vai noa mai e a muri noa ˈtu: ua oioi noa te upootiaraa a te Ophi, mai te peu e e tia ia parauhia, i te riro ei pau, ia Iesu i faatia-faahou-hia mai mai te pohe mai. (Mai ta tatou i tuatapapa aˈenei i roto i te pene 6, te vai ra te tahi mau haapapuraa o te ore e nehenehe e patoi no nia i to ˈna tia-faahou-raa.) E inaha, maoti te pohe o Iesu e nehenehe ai te mau taata parau-tia e ora, e ua haamata aˈera te Huaai i te riro ei haamaitairaa, mai ta te Atua i tǎpǔ mai ia Aberahama. Eaha râ ïa ta tatou e nehenehe e parau no nia i te mau parau tohu e faaite ra e e faatere mai Iesu i nia i te fenua nei mai roto mai i te hoê basileia no te raˈi maira?

25, 26. E tuati te au aore i faahitihia i roto i te Apokalupo i rotopu i ‘te huaai a te vahine’ e te ophi, i teihea tumu parau?

25 I roto i te hoê orama maere rahi mau i faahitihia i roto i te pene 12 o te buka Apokalupo, te faahohoˈahia ra te haamauraahia taua basileia nei, i te fanauraahia te hoê tamarii tamaroa i roto i te raˈi. I roto i taua Basileia ra, te rave ra te huaai i tǎpǔhia mai i te faatereraa i raro aˈe i te iˈoa o Mihaela, oia hoi te auraa “O vai tei riro mai te Atua?”. Ia ˈna i tiavaru i “te ophi tahito” mai te raˈi maira, ua faaite aˈera ïa o Mihaela ra e aita e taata e tiamâraa to ˈna no te aro i te tiaraa mana arii o Iehova. Teie ta tatou e taio: “Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei.” — Apokalupo 12:7-9.

26 Te faahopearaa, o te hau ïa i nia i te raˈi e te ati i nia i te fenua nei. E inaha, ua faaroohia aˈera te hoê reo rahi i te na ôraa e: “Teie mai nei te ora, e te puai, e te basileia o to tatou Atua, e te mana o ta ˈna ra Mesia.” I mua ˈtu, teie ïa ta tatou e taio: “E teie nei, a oaoa, e te mau raˈi ra e, e o outou atoa hoi o tei parahi i reira ra. E ati râ hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” — Apokalupo 12:10, 12.

27. Afea ra te parau tohu e faaite ra i te tiavaruraahia o Satani mai roto mai i te mau raˈi, i te tupuraa? Nafea hoi tatou e ite ai i te reira?

27 E nehenehe anei ta tatou e parau e afea taua parau tohu nei e tupu ai? O te uiraa hoi teie ta te mau pǐpǐ i hinaaro e ite i te pahonoraa, ia ratou i ani atu ia Iesu i te parau no nia i te ‘tapao o to ˈna taeraa mai e te hopea o te amuiraa o te mau mea nei’ — tumu parau ta tatou i tuatapapa i roto i te pene 10 (Mataio 24:3). Mai ta tatou i ite mai, te haapapu maitai maira te mau ohipa i tupu e ua haamata te taeraa mai o Iesu i roto i te puai o to ˈna Basileia i te raˈi ra, i te matahiti 1914 ra. E mai taua mai hoi tau ra, ua tupu mau iho â te mau ‘ati’ i nia i “te fenua” nei!

28, 29. Eaha te mau tauiraa rarahi e tiâ ia tupu i nia i te fenua nei, e nafea tatou e ite ai e te fatata roa maira?

28 Ia ite mai na râ outou e: te faaite ra te pii i faaroohia i roto i te raˈi e “e maa taime poto to [Satani] e toe nei”. Ma te papu maitai, te fatata maira te parau tohu matamua, oia hoi to te Genese 3:15, i to ˈna tatararaa. Ua papuhia e o vai mau na te ophi, te vahine e to raua na huaai. Ua ‘pepe te poro avae’ o te Huaai, ua ora râ hoi oia. Fatata roa te Ophi (e ta ˈna huaai) i te perehu roa i raro aˈe i te faatereraa a Iesu Mesia, te Arii i faatoroa-aˈena-hia e te Atua.

29 E mau tauiraa rarahi mau ta teie mau ohipa e faatupu i nia i te fenua nei. O Satani, e tae noa ˈtu te feia e haapapu ra e e huaai mau ratou na ˈna, e mou roa ïa ratou paatoa. Mai ta te papai salamo i tohu mai, “no parahirahi aˈe te paieti ore, e aita ra; oia â ïa, e hiˈo â oe i to ˈna vahi, e aita nei”. (Salamo 37:10.) Auê ïa tauiraa papu maitai e! I reira atoa teie â mau parau a te papai salamo e tupu ai, e na ô ra e: “Area te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.” — Salamo 37:11.

30. No te aha e nehenehe ai e parau e o te mau taata e feaa noa te manaˈo i nia i te Bibilia e i nia i te Atua, teie e ore nei e ite i te mea mau?

30 Mea na reira ˈtura hoi te ‘Tamaiti huiarii no te hau’ ia faaô atu i te huitaata nei i roto i te hoê tau hau. Tera ta te Bibilia e tǎpǔ maira, mai ta tatou i hiˈo mai i roto i te Isaia 9:6, 7. I teie nei tau i tapaohia e te manaˈo feaa, e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e mea atea roa teie mau parau i te mea mau. Teie râ, eaha ˈtu â hoi te tahi atu ravea ta te taata e nehenehe e faaau mai? Aita hoê noa ˈˈe! I te tahi aˈe râ pae, ua haapapu-maitai-hia teie parau tǎpǔ i roto i te Bibilia, te Parau aueue ore a te Atua. Inaha, ia hiˈo maitai tatou, o te feia e feaa ra te manaˈo teie e ore nei e ite i te mea mau (Isaia 55:8, 11). E ere roa ˈtu na ratou i te mea tâuˈa i te Atua, tei faaurua i te Bibilia e tei riro ei tumu iho no te mea mau.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 151]

Ua horoa mai te parau tohu matamua i te tahi tiaturiraa no te huitaata i topa i roto i te hara.

[Hohoˈa i te api 154]

I te senekele e XX hou to tatou nei tau, ua parau maira o Iehova ia Aberahama e, e na roto mai te huaai i tǎpǔhia mai i ta ˈna mau tamarii.

[Hohoˈa i te api 155]

I te senekele XI hou to tatou nei tau, ua faaitehia ˈtu ia Davida e, e na roto mai te Huaai i to ˈna opu fetii hui arii.

[Hohoˈa i te api 156]

I te senekele VIII hou to tatou nei tau, ua tohu mai o Isaia i te mau haamaitairaa ta te Huaai e hopoi mai.

[Hohoˈa i te api 157]

I te senekele VI hou to tatou nei tau, ua tohu maira o Daniela e e faatere te Huaai i roto i te hoê basileia no te raˈi mai.

[Hohoˈa i te api 159]

I te omuaraa o te senekele I o to tatou nei tau, ua faaitehia maira ia Maria e, o Iesu, te tamarii ta ˈna e tô, te riro mai ei Huaai.