Kotou Tuku Ke Takitaki Koutou e Te “Lao ʼo Te Manavaʼofa”
NEʼE ui fenei e Lisa *: “Neʼe malave ʼaupito kia au ia te manavaʼofa ʼo te ʼu tehina mo tuagaʼane.” Neʼe ko te aluʼaga ʼaia neʼe taki mai ai ia ia ki te moʼoni. Neʼe toe feia pe kia Anne. Neʼe ina ui fenei: “ ʼI te kamata, neʼe malave ʼaupito age kia au te manavaʼofa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe natou akoʼi.” Kua leleiʼia e te ʼu tuagaʼane ʼaia ʼi te temi nei tanā lau te Tohi-Tapu mo metitasio ki ai kae neʼe malave ʼaupito kia naua te manavaʼofa ʼo te ʼu tehina mo tuagaʼane.
ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ia te manavaʼofa kia natou ʼae ʼi ʼotatou tafaʼaki? Tou vakaʼi aluʼaga ʼe lua: tou fakaha ʼaki ʼatatou palalau mo ʼatatou gaue. Hili ia, ʼe tou vakaʼi anai pe ko ai ʼae ʼe tonu ke tou manavaʼofa ki ai.
KE HA ʼI ʼATATOU PALALAU “TE LAO ʼO TE MANAVAʼOFA”
ʼE fakamatala ʼi te kapite 31 ʼo Taʼaga Lea ia te fakaha e te fafine faʼafai ia te “lao ʼo te manavaʼofa.” (Taag. 31:26) ʼE ina tuku te “lao” ʼaia ke ina vakavakaʼi te meʼa ʼae neʼe ina ui pea mo tona faʼahiga ui. ʼE tonu ke toe fakaha e te ʼu tamai ia te “lao” ʼaia ʼi ʼanatou palalau. Tokolahi te ʼu matuʼā ʼe natou mahino ʼe feala ki he palalau fefeka ke malave kovi ki ʼanatou fanau, ʼo mole natou fakalogo ai kia natou. Koia, ka palalau te ʼu matuʼā ʼaki he agalelei pea ʼe faigafua ki te ʼu fanau hanatou fakalogo.
Pe kua kotou maʼu fanau peʼe kailoa, kae ʼe feafeaʼi hakotou ako ke kotou palalau ʼaki he manavaʼofa? ʼE tou maʼu he manatu ʼi te ʼuluaki koga ʼo te vaega ʼo Taʼaga Lea 31:26, ʼae ʼe ui ai: “ ʼE palalau fakapotopoto.” Ko tona fakaʼuhiga ʼe tonu ke tou filifili fakapotopoto ʼatatou palalau mo tona faʼahiga ʼaveʼave. Koia, ʼe ʼaoga ai ke tou feuiʼaki fenei: ‘Ko te meʼa koa ʼae ka au ui ʼe fakatupu ai koa he ita ʼa he tahi peʼe taupau ai te tokalelei?’ (Taag. 15:1) ʼEi, ʼe ko he aga fakapotopoto hatatou fakakaukau ʼi muʼa ʼo hatatou palalau.
ʼE ui fenei ʼi te tahi Taʼaga Lea: “ ʼE hage ko he heleta te ʼu palalau ʼae ʼe mole fakakaukauʼi.” (Taag. 12:18) Ka tou fakakaukauʼi pe ʼe malave feafeaʼi ki ʼihi ʼatatou palalau pea mo tona faʼahiga ui age, ʼe tou tokakaga anai ki te ʼu palalau ʼae ka tou fai. ʼEi, ka tou palalau ʼo mulimuli ki te “lao ʼo te manavaʼofa” ʼe mole tou palalau kovi anai pea mo fefeka fau. (Efe. 4:31, 32) ʼE tou fetogi anai te ʼu manatu mo te ʼu palalau ʼae ʼe mole lelei ʼaki he ʼu palalau ʼe lelei mo logoʼi ai te ʼofa. Neʼe tuku mai e Sehova he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼaia ʼi tana fakalotomalohiʼi tana tagata kaugana ko Elia, ʼae neʼe mataku. Neʼe palalau te ʼaselo ʼae neʼe ina fakafofoga ia Sehova ʼaki “he leʼo veliveli mo malū.” (1 Hau 19:12) ʼE mole gata pe takita manavaʼofa ʼaki hakita fai he ʼu palalau ʼe lelei. Kae ʼe tonu ke tou toe fakaha ʼaki he ʼu gaue. ʼO feafeaʼi?
KA TOU FAKAHA ʼAKI HE ʼU GAUE TE MANAVAʼOFA ʼE MALAVE KI ʼIHI
Ka tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova, ʼe tou fai ai he ʼu palalau mo he ʼu gaue ʼe ʼasi ai te manavaʼofa. (Efe. 4:32; 5:1, 2) Neʼe fakaha e Lisa, ʼae neʼe tou talanoa ki ai ʼi ʼoluga, ki te manavaʼofa ʼo te kau Fakamoʼoni. ʼE ina ui fenei: “Neʼe tonu ke foimo fetogi nofoʼaga tomatou famili. Koia, neʼe toʼo ai e he ʼu taumatuʼa ʼe toko lua ʼo te kokelekasio honatou ʼu ʼaho malolo moʼo tokoni mai ki te fakatoka ʼo ʼamatou ʼuta. ʼI te temi ʼaia, neʼe heʼeki au ako te Tohi-Tapu.” ʼAki tonatou manavaʼofa ʼaia, neʼe uga ai ia Lisa ke ina ako te Tohi-Tapu ke ina iloʼi pe ʼe ko te moʼoni.
Neʼe toe leleiʼia e Anne, ʼae neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata, ia te manavaʼofa ʼae neʼe fakaha age e te kau Fakamoʼoni. Neʼe ina ui fenei: “Neʼe faigataʼa kia au taku falala ki te hahaʼi ʼuhi ko toku faʼahiga gaohi e te hahaʼi ʼae neʼe mole tauhi kia Sehova.” ʼE ina toe hoko atu fenei: “ ʼI taku felaveʼi mo te kau Fakamoʼoni, neʼe mole au falala kia natou. Neʼe au feuiʼaki pe koʼe neʼe natou tokagaʼi au. Kae neʼe manavaʼofa ia ia ʼae neʼe ina fai taku ako, koia neʼe uga ai au ke au falala ki ai.” Neʼe kotea ʼona fua lelei? ʼE ina ui fenei: “Ki muli age, neʼe au kamata fakakaukauʼi lelei leva te meʼa ʼae neʼe au ako.”
ʼE kotou fakatokagaʼi neʼe malave ʼaupito kia Lisa mo Anne te manavaʼofa ʼa ʼihi tehina mo tuagaʼane. Pea neʼe tokoni ai kia naua ke nā fia ako ia te moʼoni. Neʼe manavaʼofa te kokelekasio kia naua pea neʼe tokoni ai kia naua ke nā kamata falala kia Sehova mo tana hahaʼi.
KOTOU FAʼIFAʼITAKIʼI TE ʼATUA PEA MO MANAVAʼOFA KI ʼIHI
ʼE ko te agamahani ʼa ʼihi ko te fai ʼo he ʼu palalau lelei pea mo mata malimali ʼuhi pe ko tonatou faʼahiga akoʼi e ʼanatou matuʼā peʼe ko te faʼahi ʼae ʼe natou maʼuʼuli ai. ʼE lelei ia te fakaha e te hahaʼi ʼaia ia te agafakaʼapaʼapa ʼuhi ko ʼanatou agaʼi fenua peʼe ko tonatou agaaga. Kae kapau ʼe fai pe tatou ia te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te ʼu aluʼaga ʼaia, pea ʼe mole feala ke tou ui ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼAtua.—Vaka’i mo Gaue 28:2.
Ko te manavaʼofa moʼoni ʼo te ʼAtua ʼe kau ki te fua ʼo te laumalie maʼoniʼoni. (Kal. 5:22, 23) Koia, ko tona fakaʼuhiga ʼe ʼaoga kia tatou ia te laumalie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ke tokoni mai ke tou fakaha ia te manavaʼofa moʼoni. Pea ʼe tou fakaha ai ʼe tou fia faʼifaʼitakiʼi ia Sehova mo Sesu. Pea tahi, ʼe tou tokagaʼi moʼoni anai ʼihi ohage ko tona fai e Sesu. Koia, ʼe ko totatou ʼofa ʼae kia Sehova pea mo totatou tatau ʼae ʼe ina uga tatou ke tou manavaʼofa pea ʼe leleiʼia e Sehova.
KO AI ʼE TONU KE TOU MANAVAʼOFA KI AI?
ʼE lagi faigafua age tatatou manavaʼofa kia natou ʼae ʼe agalelei mo tatou peʼe kia natou ʼae ʼe tou iloʼi. (2 Sam. 2:6) Ko te faʼahi pe ʼe feala ke tou fai ko te fakamalo age kia natou. (Kol. 3:15) Kae ʼe feafeaʼi mo kapau ʼe tou manatu ʼe mole tuha mo he tahi ke tou manavaʼofa ki ai?
Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te aluʼaga ʼaeni: ʼE tuku mai e Sehova ia te faʼifaʼitaki ʼae ʼe lelei tukupau ʼo te ʼofa makehe. Pea ʼe ina akoʼi mai ʼi tana Folafola he ako maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te fakaha ʼo te kalitate ʼaia. ʼE tuʼa lahi ia te fakaʼaogaʼi ia te kupusiga palalau ʼaeni “ ʼofa makehe” ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano. ʼE fakaha feafeaʼi mai e te ʼAtua ia tona manavaʼofa?
Neʼe fakaha e Sehova ia tona manavaʼofa ki te hahaʼi fuli ʼaki tana foaki te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia natou. (Mat. 5:45) Pea tahi, ʼe fakaha mai e Sehova tona manavaʼofa ʼi muʼa ʼo hatatou iloʼi ia ia. (Efe. 2:4, 5, 8) Ohage la, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulutokotahi maʼa te hahaʼi fuli. Ko he meʼa ʼofa ia ʼe lelei tukupau. Neʼe tohi e te apositolo ko Paulo neʼe foaki e Sehova ia te totogi ‘ ʼo mulimuli ki te lahi ʼo tona ʼofa makehe.’ (Efe. 1:7) Logo foki la totatou ʼuhiga agahala pea mo fakamamahiʼi ia ia, kae ʼe hoko atu pe tana takitaki pea mo akoʼi tatou. ʼE hage ʼana fakatotonu mo ʼana folafola ko he ʼu “mosiʼi ʼua.” (Tet. 32:2) ʼE mahino ia, ʼe mole feala ke tou liufaki kia te ia te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe ina fakaha mai ai tona manavaʼofa. Pea ʼe tou iloʼi kapau neʼe mole fakaha mai e Sehova ia tona manavaʼofa, ʼe mole ʼi ai anai hotatou ʼamanaki.—Vaka’i mo 1 Petelo 1:13.
ʼE mahino ia, ʼe malave mo fakalotomalohi kia tatou ia te manavaʼofa ʼo Sehova. ʼE mole tou manavaʼofa pe ki ʼihi hahaʼi, kae ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼo tou manavaʼofa tuʼumaʼu ki te hahaʼi. (1 Tes. 5:15) Ka tou manavaʼofa tuʼumaʼu, ʼe tou hage pe ko he afi ʼe ina fakamafana tatou ʼi he ʼaho momoko. ʼE feala ke tou liliu ko he fakalotofimalie ki totatou famili, mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane, mo kaugā gaue mo kaugā ako pea mo te hahaʼi fuli.
Kotou manatuʼi ʼe fiafia anai tokotou famili peʼe kokelekasio ʼi ʼakotou palalau mo gaue ʼae ʼe ha ai te manavaʼofa. ʼE lagi kotou iloʼi he tahi ʼo tokotou kokelekasio ʼe ʼaoga tafito ki ai he tokoni. Ohage la, ko te tokaga ki tona ʼapi, mo tona ʼoloto peʼe ko te fai ʼo hana fakatau. Pea tahi, ka ke felaveʼi mo he tahi ʼi te faifakamafola ʼe ʼaoga ki ai he tokoni, ʼe feala koa hau tokoni ki ai?
Koia, tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova pea ke ha tuʼumaʼu ʼi ʼatatou palalau mo ʼatatou gaue ia te “lao ʼo te manvaʼofa.”
^ Ne’e fetogi te ’u higoa.